Venecijanski šarm u Crnoj Gori – poželećete da se preselite u Perast

Perast

Perast se nalazi u samom središtu Bokokotorskog zaliva tačno nasuprot moreuza Verige. Orijentisan je ka Jugo-Zapadu i osunčan od ranih jutarnjih sati pa sve do večeri.

U ovom gradu postoje mnoge povoljne crnogorske nekretnine i uprkos njegovoj popularnosti i ograničenom broju stanbenih jedinica, one nisu imale bitnijih oscilacija u ceni poslednjih godina. Prosečne cene stanova se kreću već od 4.100 Eur/m2, a kuća od 3.500 do 4.750 Eur/m2.

Mnogima se dopada činjenica da je na Perastu zabranjeno graditi nove i nadograđivati postojeće objekte. Broj nekretnina je stoga vrlo ograničen ali izbor i dalje postoji.

Perast je zaštićen i svrstan na UNESCO-vu listu kulturne baštine, što je jedan od razloga zbog kog se ljudi odlučuju da se presele ovde.

Istražili smo koji su ostali razlozi i šta je to što Perast izdvaja i zbog čega fascinira turiste iz celog sveta, a različite zanimljivosti i informacije do kojih smo došli čekaju vas u nastavku teksta.

Istorijat grada

Arhitektura u Perastu tipična je za mesta koja su svoj procvat doživela tokom Venecijanske republike. Predstavlja mešavinu Venecijanskog stila gradnje integrisanog sa potrebama odbrane mesta od napadača.

Svaka kuća u Perastu ujedno je bila i dom i kula za odbranu. Građene su sa masivnim kamenim zidovima koji i dan-danas bez problema odoljevaju zubu vremena. Njihova patina je ta koja zapravo ovim kamenim staricama daje posebnu čar i čini posetu Perastu romantičnim iskustvom.

Zašto se Perast razlikuje od drugih crnogorskih gradova?

Vekovima je Perast bio dom bogatih trgovaca i uspešnih pomorskih kapetana. To je uočljivo na njegovoj arhitekturi. Uz more se prostire glavna ulica, tzv “Strada Maestra” koju prate kamene palace na dva nivoa, kao i glavni trga sa crkvom i prepoznatljivim tornjem sa zvonikom. Od glavne ulice ka brdu grana se mnoštvo uličica koje vode ka domovima koji se nalaze na drugoj, trećoj liniji od mora.

Gospa od Škrpjela

U blizini Perasta, na veštačkom ostrvu napravljenom krajem 15. veka, meštani su odlučili da sagrade rimokatolički hram posvećen Bogorodici. Kamenje je nabacano oko hridi i podignuta je kapela.

Vremenom se površina ostrva povećavala nanosima kamenja i potapanjem barki i turskih brodova, tako da danas njegova površina iznosi oko 3.000 kvadrata.

Glavna atrakcija ostrva je sama crkva Gospe od Škrpjela. Ovog predivnog mesta se verovatno sećate i iz scene kultnog filma „Lajanje na zvezde” kada Filozof priča Danici o njegovoj istoriji.

Crkva u Perastu

Fašinada

Prema drevnom običaju, svakog 22. jula barke okićene zelenilom i napunjene kamenjem, isplovljavaju sa istočne strane Perasta, duž obale prema zapadnoj strani grada, a zatim prema ostrvu.

Ova svečanost naziva se Fašinada i njena istorija duga je više od 560 godina. Na barkama se tog dana nalaze stariji muškarci, koji su, prema tradiciji, čuvali mladiće od napada Turaka.

Do današnjeg dana žitelji Bokakotorske nastavljaju tradiciju i ujedno obnavljaju temelja ostrva. Fašinada je poseban dan kada ostrvo Gospa od Škrpjela izgleda čarobno.

Zašto je stara kamena kuća poput onih u Perastu dobra investicija?

Poslednjih godina je konačno prepoznat značaj održivosti i kontrolisane upotrebe resursa u gotovo svim oblastima života, uključujući i arhitekturu.

Život u kamenoj kući ima niz prednosti u odnosu na život u običnoj kući:

  • Debeli kameni zidovi i drveni podovi odlični su izolatori;
  • Prirodni materijali najzdraviji su za stanovanje;
  • Zbog dobre izolacije i blage klime nema potrebe za prekomernim grejanjem zimi;
  • Ista stvar važi i za letnje vrućine, kameni zidovi čuvaju hladovinu te su klima uređaji maltene nepotrebni;
  • Lepota kamena i mediteranska arhitektura pružaju neverovatan sklad;
  • Izdržljivost – kamene kuće su pravljene da traju vekovima.

Zašto je svima potrebno da barem jedan deo svog života provedu na moru?

Naučnici su dokazali da opuštanje na plaži ne samo da popravlja raspoloženje, već i radnu produktivnost. Studije su pokazale da se delovi mozga koji su zaduženi za emocionalnu stabilnost aktiviraju i doprinose unutrašnjem miru kada smo u blizini morske vode. Pomaže čak i prelistavanje starih fotografija sa odmora.

More je izglasano za najbolji prirodni antidepresiv na svetu, a jedno istraživanje sprovedeno na 22.000 učesnika pokazalo je da su osobe koje žive blizu mora srećnije u odnosu na ostale.

Plava boja mora ima jak terapeutski efekat povezan sa lučenjem dopamina, hormona sreće, a pomaže i da se osećamo manje umorno. Kada je mozak prepozna plavu boju, aktivira se mehanizam uzbuđenja, koji se povezuje sa aktiviranjem neurotransmitera koji nam daju osećaj sreće radosti i euforije.

Pored doprinosa unutrašnjem miru, plivanje u morskoj vodi nas takođe vraća u prirodno stanje. Ljudi su duboko povezani sa vodom još od samog početka svojih života. Čak 75 odsto našeg tela čini voda, a čak 65% čini mozak i 31% kosti.

I za kraj…

Ako nakon ovog teksta i magičnih fotografija već niste u potrazi za svojom budućom nekretninom u zalivu, savetujemo vam da barem razmotrite Perast kao sledeću letnju destinaciju koju ćete posetiti.

Kada je u pitanju ovaj bokakotorski biser, smatramo da je jedini adekvatan koncept posete Slow Travel – dajte mu dovoljno vremena da vas opčini i uživajte u svakom mirisu mora, izlasku i zalasku sunca celim svojim bićem.