Kako se bliži 31. decembar tako se povećava euforija oko dočeka Nove godine. Bilo da negde putujete, idete na večeru u restoran, proslavljate u klubu sa prijateljima ili ostajete kod kuće sa porodicom, ne možete pobeći od praznične groznice. Kupovina poklona, ulični vašari i gradovi obasjani svetiljkama na svakom koraku vas podsećaju da se bliži doček.
A da li ste se nekad pitali zašto se proslavlja Nova godina i kako se u kojoj zemlji sveta dočekuje? Ako jeste, na pravom ste mestu, jer ćemo u narednim redovima otkriti neke zanimljive činjenice o ovom prazniku.
Kada se prvi put proslavila Nova godina i zašto?
Pre pojave kalendara, ljudi su računali godine prema vremenskim prilikama i godišnjim dobima, ali i na osnovu radova koje su obavljali u poljima. Neki istoričari tvrde da je prva proslava Nove godine obeležena u Mesopotamiji, još u periodu pre nove ere. Narod koji je živeo na području između Eufrata i Tigra, u današnjim državama Iraku i Siriji, ispraćao je staru godinu sredinom marta. Poznato je da su drevni Egipćani dosta znali o astronomiji, pa su prvi dan nove godine proslavljali na dan izlaska Sotisa, odnosno zvezde Sirijus, 20. jula. Uz dvorske svečanosti, prinosilie su se žrtve vrhovnoj boginji Izidi.
Narod u Vavilonu, Persiji i Kini slavio je Novu godinu kao praznik u vreme prolećne ravnodnevnice. Antički Grci nisu imali novogodišnje svečanosti, dok su Rimljani od 153. godine uz veselje čekali 1. januar. Bio je to praznik sveopšteg veselja. Ljudi su razmenjivali poklone i čestitali jedni drugima.
Hrišćanska crkva se dugo opirala proslavi Nove godine 1. januara, smatrajući je paganskim običajem. Umesto ovog datuma, sve do 12. veka Sunčeva godina se obeležavala 25. decembra, za Božić.
I danas nije ceo svet usklađen oko datuma dočeka Nove godine. Većina razvijenih zemalja je prihvatila računanje vremena po gregorijanskom kalendaru i početak nove godine računa od 1. januara. Međutim, Jevreji slave 6. septembra, Kinezi krajem januara ili početkom februara, Tajlanđani u aprilu, dok Indijci imaju čak nekoliko Novih godina. I u Srbiji se slave dve, po starom i novom kalendaru.
Simboli Nove godine
Nova godina se ne može zamisliti bez jelke koja nije slučajno izabrana kao drvo koje će simbolisati početak. Ona predstavlja život i nadu da će, nakon zime, opet doći topli i lepi dani. Prema nekim izvorima, prva novogodišnja jelka sa ukrasima pojavila se u 16. veku u Svetom rimskom carstvu, na području današnje Nemačke. Mala jela bila je ukrašena jabukama, orasima, perecama i papirnim cvećem. U istom periodu u Bazelu su se nosila stabla ukrašena jabukama i sirom. Zanimljivo je i to da se na jednom trgu u Rigi nalazi ploča sa natpisom „Prva božićna jelka u Rigi 1510. godine”.
Pored novogodišnje jelke, ovaj praznik se ne može zamisliti bez Deda Mraza. Njegov lik varira u različitim kulturama i religijama. Veruje se da inspiracija za predstavu starijeg bradatog čoveka u crvenom odelu potiče iz starih religija slovenskih i germanskih naroda. Deca svake godine pišu pisma Deda Mrazu i adresiraju ih na Rovanijemi, selo u Laponiji. Međutim, mnogi narodi koji žive blizu Severnog pola imaju neko svoje mesto u koje smeste Deda Mraza, patuljke i irvase. Norvežanima je to mesto Drobak, Dancima Grendland u blizini ostrva Umanaka, a Rusima Veliki Ustjug.
Još jedan od simbola Nove godine su novogodišnje čestitke. Iako sa razvojem informacionih tehnologija i dostupnosti interneta, više nije u modi pisati i slati čestitke, možete to uraditi zarad sećanja na detinjstvo i oživljavanja duha praznika. Veruje se da je prva novogodišnja čestitka napisana u Londonu 1843. godine. Pisac i novinar ser Henri Kol odlučio je da uštedi vreme i ne obilazi lično rodbinu i prijatelje kako bi im čestitao praznik. Obratio se članu Kraljevske akademije Džonu Kalkotu Horsliju koji je ručno naslikao božićnu čestitku. Na njoj je bila prikazana porodica okupljena oko praznične trpeze. Upravo tu čestitku je ser Kol poslao dragim ljudima.
Kako se dočekuje Nova godina širom sveta?
Svaka kultura ima neku svoju specifičnost kada je u pitanju doček Nove godine. Tako Danci razbijaju tanjire ispred svog doma, Grci seku kolač u kome se nalazi skriveni novčić, Norvežani pripremaju puding od pirinča sa skrivenim bademom, Japanci slušaju zvonjavu sata koji otkucava 108 puta, Kinezi sklanjaju sve noževe iz kuće, Brazilci se oblače u belo i posle ponoći preskaču sedam talasa na plaži, Finci sipaju otpoljeni kalaj u vodu, Portorikanci prosipaju kofe pune vode, dok se Kolumbijci šetaju sa praznim koferima.
Kada se dočekuje Nova godina, gde god da se nalazite biće vam zabavno ako ste u dobrom društvu. Ukoliko otputujete na Kiribate, prvi ćete dočekati Novu godinu, a ako se nađete u Američkoj Samoi, poslednji ćete se radovati 1. januaru. Obe ostrvske države nalaze se u Tihom okeanu, nedaleko jedna od druge.