U savremenoj medicini, ortoze zauzimaju važno mesto u terapiji brojnih stanja vezanih za mišićno-koštani sistem. Bilo da je reč o oporavku od povrede, podršci oslabljenim zglobovima ili prevenciji deformiteta, ortoze predstavljaju korisna, nehirurška rešenja koja vraćaju pokretljivost i kvalitet života.
Iako su deo ortopedske terapije, ortoze se danas koriste i kod sportista, starijih osoba, dece, pa čak i kod potpuno zdravih ljudi koji žele dodatnu stabilnost pri fizičkim aktivnostima.
Šta su ortoze?
Ortoze su ortopedska pomagala koja se koriste za podršku, stabilizaciju, imobilizaciju ili korekciju položaja delova tela, najčešće zglobova ili kičmenog stuba. One deluju tako što mehanički podržavaju deo tela koji je oslabljen, povređen ili deformisan, smanjujući opterećenje i bol, a u nekim slučajevima i sprečavajući dalju štetu.
Za razliku od proteza (koje zamenjuju deo tela), ortoze daju podršku postojećim strukturama i pomažu njihovom pravilnom funkcionisanju.
Najčešće se koriste kod:
- povreda mišića, zglobova i ligamenata,
- postoperativne rehabilitacije,
- neuroloških bolesti koje utiču na mišićni tonus,
- degenerativnih bolesti kao što su artroza i spondiloza,
- deformiteta (kifoza, skolioza, ravna stopala itd.).
Glavne funkcije ortoza
Ortoze mogu imati različite namene, u zavisnosti od toga gde se i kako koriste. Njihove funkcije uključuju:
- Stabilizaciju zgloba ili segmenta kičme, čime se sprečava dodatna povreda.
- Imobilizaciju, kada je potrebno potpuno ograničiti pokrete tokom faze zarastanja.
- Korekciju nepravilnog položaja, na primer kod kičmenih deformiteta.
- Oslobađanje od bola smanjenjem pritiska na oštećena tkiva.
- Poboljšanje pokretljivosti, naročito kod hroničnih stanja.
- Prevenciju povreda kod ljudi koji se bave sportom ili imaju povećan rizik.
Pravilno korišćenje ortoze može pomoći da se izbegne operacija ili ubrza oporavak nakon hirurške intervencije.
Vrste ortoza po regijama tela
Postoji veliki broj ortoza, a dele se prema delu tela na kojem se primenjuju. U nastavku su najčešće korišćene vrste:
Ortoze za kičmu
Koriste se kod osoba koje pate od bolova u leđima, diskus hernije, spondiloze ili nakon operacije kičme. U ovu grupu spadaju:
Lumbalne ortoze – pružaju podršku donjem delu leđa.
Torakalne ortoze – koriste se kod kifoze i problema sa držanjem.
Torakolumbosakralne ortoze (TLSO) – obuhvataju veći deo leđa i koriste se kod težih deformiteta.
Ove ortoze pomažu da se kičmeni stub drži u pravilnom položaju, što značajno smanjuje bol i napor mišića.
Ortoze za vrat (cervikalne kragne)
Cervikalne ortoze stabilizuju vratni deo kičme i koriste se kod:
- povreda vrata (npr. saobraćajne nesreće),
- spondiloze,
- hernije diska u vratnom delu,
- postoperativnog oporavka.
Nose se ograničeno vreme, jer dugotrajna upotreba može dovesti do slabljenja vratnih mišića.
Ortoze za koleno
Jedna od najčešće korišćenih vrsta. Pružaju podršku kod:
- sportskih povreda (npr. povreda ligamenata ili meniskusa),
- artritisa,
- postoperativne rehabilitacije.
Mogu biti različitog stepena stabilizacije, od elastičnih navlaka koje greju i podržavaju, do čvrstih modela sa šinama koji potpuno imobilizuju koleno.
Ortoze za skočni zglob i stopalo
Pomažu u oporavku od uganuća, preloma, tendinitisa, a kod nekih neuroloških bolesti koriste se ortoze koje drže stopalo u pravilnom položaju prilikom hoda (npr. kod tzv. „padanja stopala“).
Takođe, postoje ulošci i ortopedske cipele koje koriguju položaj stopala i sprečavaju dalji razvoj problema sa kolenima, kukovima ili kičmom.
Ortoze za ručni zglob, šaku i lakat
Koriste se kod sindroma karpalnog tunela, artritisa, teniskog lakta, preloma i povreda. Stabilizuju zglobove, ograničavaju pokrete i smanjuju pritisak na oštećene nerve i tetive.
Kada i kako se koriste ortoze?
Upotreba ortoza zavisi od vrste tegobe i preporuke stručnjaka. Najčešće ih propisuje:
- ortoped,
- fizijatar,
- neurolog,
- reumatolog.
Nakon detaljne dijagnostike (klinički pregled, RTG, MRI), određuje se vrsta ortoze, dužina nošenja i režim upotrebe.
Važno je da ortoza:
- odgovara veličini pacijenta,
- ne pravi pritisak na kožu,
- bude pravilno nameštena,
- se koristi u skladu sa uputstvima.
Kod nekih stanja se preporučuje nošenje nekoliko sati dnevno, dok se u težim slučajevima može nositi i veći deo dana. Dugotrajna upotreba bez fizičke aktivnosti se ne preporučuje, jer može dovesti do slabljenja mišića.
Ortoze i rehabilitacija – nerazdvojni deo terapije
Ortoze se najčešće koriste kao deo sveobuhvatnog rehabilitacionog programa koji uključuje:
- fizikalnu terapiju,
- vežbe za jačanje i istezanje,
- elektroterapiju,
- edukaciju o ergonomiji i pravilnom držanju tela.
Kombinovan pristup je najbolji način da se postignu dugoročni rezultati. Ortoza omogućava mirovanje i podršku, dok terapija aktivira mišiće i poboljšava funkcionalnost.
Koje su prednosti korišćenja ortoza?
Korišćenje ortoza ima brojne prednosti:
- ublažava bol i nelagodnost,
- poboljšava pokretljivost,
- ubrzava oporavak nakon povrede,
- smanjuje rizik od ponovnog povređivanja,
- pomaže u korekciji deformiteta,
- olakšava svakodnevne aktivnosti.
Kod hroničnih bolesti i ostalih zdravstvenih problema ortoze mogu značajno poboljšati kvalitet života i smanjiti potrebu za lekovima protiv bolova.
Pomoć bez skalpela
Ortoze predstavljaju jedno od najefikasnijih nehirurških rešenja za brojne probleme sa zglobovima, mišićima i kičmom. Njihova pravilna upotreba donosi olakšanje, stabilnost i pomaže u vraćanju funkcije, bez potrebe za invazivnim zahvatima.
Važno je da se svaka ortoza koristi uz stručni savet i u kombinaciji sa aktivnim tretmanima, kako bi se izbegle greške i postigli najbolji mogući rezultati. Ako imate bolove, slabost ili deformitet, ne čekajte. Ortoze su tu da vam olakšaju put ka zdravijem i pokretnijem životu.