Prema IFSEC-ovom izveštaju o globalnim trendovima u kontroli pristupa, 43% ispitanika ocenjuje da je beskontaktnost jedna od tri najvažnije karakteristike koje se zahtevaju od najnovije generacije sigurnosnih sistema. Sigurnosni sistemi zasnovani na biometriji polako postaju standard.
Za razliku od RFID kartica koje uvek moramo imati sa sobom ili šifri koje je lako hakovati, otisak prsta je unikatno obeležje svakog pojedinca i pristupna polisa koju nikada nećemo zaboraviti kod kuće. U poslednje vreme je sve popularniji i “face recognition”, odnosno tehnologija zasnovana na prepoznavanju lica. Jedinstvene crte lica koje nas odlikuju, postaju naša pristupnica za ulazak u zaštićenu zgradu ili posete određenim sektorima unutar zgrade. Najčešće se primenjuje dvofaktorska autentifikacija, za postizanje dodatne zaštite.
Tehnologija prepoznavanja lica kroz istoriju
Iako nam tehnologija prepoznavanja lica i dalje deluje kao nešto što pamtimo iz naučno-fantastičnih filmova, začeci ove tehnologije datiraju preko pet decenija unazad! Naime, istraživački tim u sastavu Woody Bledsoe, Helen Chan Wolf i Charles Bisson, je još 60-ih godina prošlog veka izvodio eksperimente iz oblasti mašinskog prepoznavanja lica. U tu svrhu je korišteno 800 slika različitih osoba iz različitih uglova. Glavni izazov je bio automatski pronaći podudaranja pokretanjem algoritma za prepoznavanje lica.
Projekat je bio zasnovan na ideji merenja udaljenosti između određenih tačaka na ljudskom licu. Istraživači su morali ručno označiti parametre kao što su oči, nos, linija kose… Ipak, tehnologija tog vremena se nije mogla nositi s grandioznim idejama istraživačkog tima. Mada je računar izvršio zadatak stotinu puta brže nego što bi to mogao bilo koji čovek, eksperiment je ocenjen kao neuspešan. Ipak, valja napomenuti da je osnovni koncept ovog eksperimenta relevantan i za algoritme nove generacije.
Savremena primena tehnologije prepoznavanja lica
Razvoj kamera visoke rezolucije, procesa mapiranja, mašinskog učenja i veštačke inteligencije, naveo je istraživače da se ponovo pozabave glavnom zvezdom biometrijske kontrole pristupa. Iako začetke ove tehnologije beležimo decenijama unazad, tehnologija prepoznavanja lica dostiže punu popularnost tek početkom novog milenijuma i od tada je razvoj u stalnom usponu.
Algoritmi za prepoznavanje lica razvijeni 2006. godine su deset puta tačniji od onih proizvedenih 2002. i sto puta precizniji od algoritama iz 1995. Prema istraživanju NIST-a (američki Nacionalni institut za standarde i tehnologiju), između 2014. i 2018. godine su performanse algoritma unapređene čak dvadeset puta.
U tom nekom periodu, tehnologija prepoznavanja lica prestaje da bude luksuzno rešenje, rezervisano isključivo za zaštitu objekata od visokog značaja. Kao ključan trenutak se uzima 2017. godina, kada je Apple najavio nove Face ID funkcije na iPhone uređajima. Međutim, primena tehnologije prepoznavanja lica ipak nije idealno rešenje za zaštitu mobilnih telefona, budući da su ovi uređaji opremljeni standardnim optičkim kamerama. Pored toga, osnovni algoritmi koji se mogu ugraditi u mobilne telefone nisu dovoljno sofisticirani, što može dovesti do problema u procesuiranju sitnih promena (šminka, nova frizura, nove naočare ili nakit).
Najsavremeniji sistemi zasnovani na tehnologiji prepoznavnja lica kompletan proces ne zasnivaju isključivo na podacima koje dobijaju od klasičnih kamera, nego kombinuju klasične optičke i infracrvene slike lica. Sistem spaja obe slike, te analizira jedinstvene podatke iz dobijenog spektra, u cilju prepoznavanja ključnih karakteristika. Ovakav sistem ne mogu zavarati sitne promene u odevanju, promene frizure, jača šminka, brkovi i brada, ili drugačija facijalna ekspresija. Uz primenu IR kamera, sistem može funkcionisati i u uslovima veoma lošeg osvetljenja.
Pomama za beskontaktnim tehnologijama posebno je bila primetna za vreme pandemije. Mogućnosti beskontaktnog plaćanja i upravljanja različitim sistemima, počele su posebno da se cene u periodu kada je socijalno distanciranje bilo jedna od glavnih mera predostrožnosti. Trend se zadržao i do danas, pa je sve više korisnika zainteresovano za funkciju prepoznavanja lica prilikom nabavke sigurnosnih sistema.
Pogled u budućnost – vaše lice je vaš ključ!
Danas smo došli do toga da je tehnologija prepoznavanja lica preferirana pristupna polisa u odnosu na otiske prsta, a daleko je ispred rešenja za kontrolu pristupa koji nisu zasnovani na biometriji. Pre svega, “face recognition” tehnologija je postala pristupačnija, a za to možemo zahvaliti napretku u oblasti senzora i procesora. Usled razvoja mašinskog učenja, algoritmi su postali složeniji, što svakako utiče na performanse uređaja. Usvajanjem brzih i pametnih procesora, ceo proces prepoznavanja se ubrzava i postaje vrlo praktičan.
Ni slike niskog kvaliteta više nisu problem, budući da algoritmi postaju otporni i na ovakve prepreke. Budućnost kontrole pristupa je svakako zasnovana na višefaktorskoj autentifikaciji. Kombinacija RFID kartice, PIN-ova ili QR kodova s biometrijskim pristupnicama (otisak prsta ili prepoznavanje lica) polako postaje standard i to ne samo u objektima visoke zaštite, nego i u preduzećima, fabrikama, na gradilištima, fakultetima…
Bez obzira da li u planu imate implementaciju najsavremenijih sigurnosnih rešenja ili vam je cilj da optimalno zaštitite svoj dom ili poslovni prostor – odluka da investirate u sigurnosne sisteme uvek je mudra. Preostaje samo da napravite pravi izbor prilikom kupovine opreme. Ako ste zainteresovani za nabavku sigurnosne opreme ili imate bilo kakva pitanja, najbolje je da se na vreme obratite stručnjacima. Kompanija MS Security okuplja tim eksperata koji će vam rado izaći u susret i pomoći oko vaših nedoumica. U ponudi možete pronaći sigurnosnu opremu vrhunskog kvaliteta i renomiranih proizvođača.